« E tohua nohotia o te ènata, e tohua hakatia. O Piua to âtou hakaìki. I tītahi â, ua hee te tama a Piua o Haatauniua i to īa haakoakoa i nāpai. U peàu te motua :- « Pēhea òe ? »- « E hee au i nāpai, aê koa, ua hua mai. »
« Tēnei mou tama, te pāhoètiti me te pāhoètata. To âua noho i Hananaua. I tītahi â, ua naò to âua motua. »
« Teâ hakaìki i Hapatoni o Tutaana, te hakaìki o Taiuoho. E toù hakaìki, e toù inoa o Taiuoho teâ mataèinaa no Hapatoni. »
« Tēnei ènata, o Puputuei, i Hanamenu te èka i teâ tai. Enā me tēnei hakaìki, o Matahi te inoa. E ùa tama moî a īa. Ua noho tēnei mou moî me ta âua āhana. I tītahi â, ua hee teâ mou hunona o Matahi i te àvaià. »
« I òmua, e noho aa nā ènata o Mohi me Natupa i Haamau. Ma hope mai, ua hee i Puamau. Ua tihe hoì i te ava hopena fenua. Maìmaì Mohi ia Puamau no īa, o Atuona no Natupa, ma òto o te haatahetina toto. Na te mea, me i vāvena o âua, teâ ènata o Mohi, mea kōìta pē. »
vendredi, 04 février 2022 04:45

Haakakai no KAHI - Légende de KAHI - Hiva Oa

« I tītahi â, e koutee to Kahi i te hee i te àvaià i Mohotani. Toofā âtou o te hee. E toù heetai me Kahi. Te tihetina i Mohotani, ua pōpahi Kahi i teâ e toù ènata : « A hano ôtou i te èhi, te vehie me te meì. »
  « I nā pō òmua, o te ati o Tiu te èka nei i Omoa. No te fiti e tāfai i tēnei kōèe iti a Tiu i uta o Hanavave, i hee ai te poì o Tiu i tai mai. Enā me tēnei ènata me i òto o te ati o Tiu, o Mahuike te inoa. Àmaìtia e te poì o Anainoa, aòè i koàna, pehitia te keâ, aòè à i koàna, ua tihe mai âtou i Omoa. Pēhea à i tēnei, e huke te umu. »
« O Hitapu, e hakaìki no Hanapaaoa. Vivini Hitapu me i Hanaui tihe i Faatuetahi, io te tohuamanu o Aimoa, oiaa te kotiàna. E ènata tumu, to īa tiki, patutia e nā tuhuna me i Hapatoni. I nui ai to mātou huaa i Hanapaaoa oia hoì o Etuoho… »  
Tēnei toa e hee i te huumanu kuà i Aotona. E vai nei tītahi hakaìtetina i ùna o tēnei tohua i Vaiai no te tau pootu me te koìna patutii o te tau toa poèpoèa. E tuutina rē teâ. E vai nei tēnei ènata o Akahee, e hano e ape i te tau ènana motua no te faì ia âtou pēhea te òutee i Aotona. Mēìa i te hana nui o te òutee i Aotona, ua hakanā tahipito.
« Ua èka Natupa i Puamau. Enā me tēnei ènata o Iniaitetoua, i Puamau te èka, me i òto o te ati Pehekua. Ua mate tītahi vehine i Hatiheu, o Hakapuaiteani to īa inoa epō te mate »…
« Tēnei toa, o Tamapohue, e noho nei i te tahatai o Katoahu. Te hana i te tau â, e tuki i te kōèhi. Ia haamata tēnei toa i te tuki i te kōèhi, ua pūkina te tau motua no ta âtou tau moî...»
« Vāàna e te tau tupuna, i òmua i nā pō kākiu, e vai nei i Tahuata e ùa ati : te ati Tupohe me te ati Mioi.Te mataèinaa o te ati Tupohe me i Hanatuuna tihe i Hanahio ; o Vahaneouaa te hakaìki.Te mataèinaa o te ati Mioi me i Vaipuha, Haaoipu, Hanatetena, Hanateio ; o Pakeekee te hakaìki. »
« E vai nei o Paoà me Tehaanau. E noho nei âua i Taiokai, aê he vehine. Ta âua vai e hano nei me i Hanapuoo. E haapī i òto o te ùmuùmu kohe. Aê âua i ìte i tēnei vai i Vaipoo. Tifatia teâ ana me te pōhue… »
« O Keikahanui, e toa me i Hatiheu no òto o Puhioho te kaavai. I to īa hānauìa, u tuia Keikahanui me te moî a Tauaiti me i Hakauì. I te karaihāìa o Keikahanui, u maakau Keikahanui e hee e noho me ta īa vehine tuia. U haatià te kui o Keikahanui. U peàu te kui : « A hee e tu ù tama, a noho me tā òe vehine. » ...
E tahi Kena me Uapaiheeitetoua.E vai nei i Taaoa tītahi vehine pootu oko o Tefio. No te èka me tēnei vehine pootu, e hee te tau toa e haaheke ma ùna o te papa. U peàu te kui ia Kena :« Umoì òe e hee haaheke, e mate òe ia Uapaiheeitetoua no te mea tēnei tama o Uapai, e hope ènata, e hope ika. »
« Io tēnei vāvāhenua, e vai nei te ati o Tavaka no Hohoi me te ati Kaavahopeoa no Hakaohoka. I tītahi â, u makimaki tēnei mou ati e mamahi… »
« I te tai òmua, e vai nei tēnei tohua i uta o Vaipaee, o Puahaka te inoa. I èià, e hakaìa nei no te haamakimaki tītahi vehine me te vāhana aòè âua i teka. Ua tupu tēnei koìna haka i Puahaka i te pō… »
« I nā pō òmua, o Honuau te inoa o tēnei kaavai. I tēnei ava, ua vavaò te ènata o Hanatevai. Nui oko te mataèinaa e noho nei i òto o tēnei kaavai...»
« E vehine tēnei me i Pua, toiìa e te autai i ùka o to īa peka hau. E ika te kaikai. To īa toiìa e te autai moana, i tutuki ai me tītahi ènana me i Tahuata.Ua ūi tēnei ènana :- Me i hea mai òe ?Ua haahua atu tēnei vehine :- Me i Pua au nei… »
« Tēnei ènata o Huuti, i Taaoa te èka. Ua hinenaò īa i te moî a te hakaìki. Ua hee īa e haamaìmaì te moî a te hakaìki. Aê aotahi te hakaìki.»
mercredi, 12 mai 2021 03:57

Haakakai o Tu - Légende de Tu - Ua Pou

Tēnei mou toa, tokoùa âua. Enā e ùa pahu na tēnei mou kōkooua tēnei mou pahu. O Tu he tama hākai. A hakaòko i tēnei taki pahu : Tū, tū, tū, tū. Oiaa aneiho te taki o teâ pahu...
Tēnei toa o Vaetiia, i Mounatapu te noho me to īa ati ènana. Ia hiti i Mounatapu, e tahi aneiho vahi mea piki i ùna o tēnei mōuna. E vai nei e tahi pākeâ i ùna e akauà.
Amaìtia e Mapuehua ia Hehetete me te toì no to īa keutia i ta īa vehine pootu oko. No èià tēnei tapatapa a Hehetete no to īa haametaù i te ìtetia i te toì a Mapuehua. Ua èe Hehetete ma no he ivi, tihe i no he ava me te tapatapa ...
A tahi a too Tikimate i te keâ peàutia e honu, hanatia me he honu me te puta i vāvena. E haaèva tēnei keâ ma àò o te vaa...
Ma he anaunau te haamata o te kooūa o Mateo i ta īa tekao.« Tū tokotoko te taha vaevae o te papa ènana motua, e taha i hea, e taha i te vai i Hakaui maoa i te vai e hua, e hua i hea. E hua i to he māìki tapu o te papa ènana motua, haatopa i te ao. Hui… ! » E, ua topa te ao.  
O Kiviekehu, o īa à te motua o tu ù kui tāfai, o Tauapukeani. Ta īa hana afi oko e piki i òto o te tau anakeâ e hano i te tīàna ìmi me te tau pā mea feu ika.
E vai nei Pou, e toa io he tai. I ùka o tītahi tuaivi, e vai nei e tahi vehine pootu, o Teuumataevaeva, te vāhana e ika, o Tu te ikoa...
E vai nei i nā pō kākiu e tahi toa te inoa o Vaetiiakooua. Ua òno īa enā e tahi toa oko nui e èka nei i ùna o te motu o Ua Huna...
O « Henua ènana » te upokotekao o hua atakeu kāviiìa e hakaìte ana pēhea u koàka i te mou tōìki o Taipivai i Nuku Hiva i te haahika ia Kooūa Kitave me i Hooumi ia tapatapa i te Haakakai o te Henua ènana. (E 15 miniti te òaìa).Moitié-film, moitié dessin animé, ce court métrage est une adaptation de la Légende de la Création des îles Marquises ; d'une durée de 15 minutes et sous-titrée en français, elle nous dévoile comment des enfants de Taipivai à Nuku Hiva se font raconter cette légende par Papa Kitave de Hooumi qui a, depuis lors, rejoint…
Tēnei mou tupuna i ùna o te tuaivi i Tupahoèhoè te noho. Paotū te pōpōuì e taha mai âua ma ùna o te ivi, iho mai i no he one i Hanatefau, no te haapī i ta âua huetai me te tiaì i te poì àvaià...
I nā pō òmua, e pohoè aa e ùa kōee. O Koeenui te noho aa i to he kaavai o Taipivai i Nuku Hiva ; o Koeeiti te i noho aa i to he vao o Hanavave i Fatu Iva...
Eīa te atakeu tiàtohu me te tau tekao tumu. E haakakai tēnei no te mamahiìa hakahiti o Toaketini, tāuà no Ua Pou me Akaui, tāuà nui me i Hiva Oa. E mamahi no te hēakaìa ia Makaiaanui, te mākā puaka me i Hiva Oa.Découvrez l’intégralité du dessin animé accompagné de son texte et de la traduction française. C’est l’histoire d’un combat entre Toaketini, grand-prêtre de Ua Pou, et Akaui, grand-prêtre de Hiva Oa ; combat dont la seule victime sera Makaiaanui, le cochon géant de Hiva Oa
Tēnei ènana ia hee me i înei, ua kukumi i te ènana, ia tihe i Aakapa, u peàu : « A hano atu te înaì, enā ua mate. » ...
O Tataiva te motua o Hina. Te noho i Imunui me ta īa vehine o Tiamate. Ua fānau ta âua tama to mua o Hina. Te ùa o te tama o Upe....
Tēnei vehine i uta te noho. Ta īa vāhana io he tai te noho i òto o tītahi ana. I tēnei, ia tihe teâ vehine io tītahi ana i tai, u tapatapa....
En 1996, l’Association des historiens et géographes de Polynésie française, aux côtés de feu le CTRDP, publiaient « Marquises », un recueil de documents variés traitant de l’Histoire et de la culture des îles Marquises. Le premier de ces articles est « La Légende de la Terre des Hommes/Te Haakakai o te Henua ènana » dont l’introduction explique qu’elle fut recueillie auprès de René Uki Haiti, grand sculpteur et animateur culturel, quelques années avant sa mort à Nuku Hiva en 1992. Le texte publié a été revu par Lucien Roo Kimitete et Aline Heitaa.

Haatumu

Culture

Joomla Template by ThemeXpert