Imprimer cette page
samedi, 26 mars 2022 05:35

Haakakai o te Manoaiata – Légende du Grand requin Manoaiata – Hiva Oa/Tahuata

Te haakakai o te Manoaiata – La légende du Grand requin Manoaiata – Hiva Oa/Tahuata

 

Te haakakai no te Manoaiata haakakaitia e Uma TEIEFITU

 

Teâ hakaìki i Hapatoni o Tutaana, te hakaìki o Taiuoho. E toù hakaìki, e toù inoa o Taiuoho teâ mataèinaa no Hapatoni.

- I hiva koa, o Taiuoho, o Tutaana te hakaìki.

- I hiva mai, o Eoiti, o Tanaoa te hakaìki. Peàutia o Tanaoanuiameihano. O Meihano te motua o Tanaoa.

- I hiva mai, o Paahana, mea à, te nui o te ènata i èià, o Tanaoa aneiho te hakaìki keî me Tutaana.

Tēnei, ua pā te òno i vāvena o Taiuoho me Eoiti, tītahi vehine pootu i Fatu Uku ; o Meto te inoa. I maìmaì ai te hakaìki Tutaana me to īa mataèinaa, oia hoì o Taiuoho, e hee e tiòhi i teâ vehine pootu o Meto.

Ohia ua tihe i te â e pei ai te èo o Tutaana me to īa mataèinaa no te hoe, ia peipei te tau vaa paotū i no he one, ua tihe Tanaoa. Ua ape, io tēia vaa, te vaa o Tutaana :

« E aha ôtou e haatià o au tītahi e hoe ma ùna o to ôtou vaa ? »

U peàu te hakaìki :

« Aê àva tātou, ua àva aneiho mātou ma ùna o to mātou vaa. »

A, ua pao, ua hano io tēia vaa, me hua mea te ape. U peàu :

« A, e aha e àna tātou ? »

Peàu tēia poì :

« Aòè, ua àva mātou i to mātou vaa. »

Atii te hana a Tanaoa io tēia vaa, io tēia vaa. Aê he vaa e haatià. A, ua toe te vaa o te tōète me te tuehine. Te tuehine o Tanaoa, o Aimau to īa inoa. A, ua hano īa e ape i te tuehine me te tōète :

« E aha ôùa e haatià o au tītahi ma ùna o to ôùa vaa, no te tiòhi i teâ pootu ? »

Peàu te tuehine i ùna o Tanaoa :

« Aê tātou e àna. E naò tātou me nā iâmutu. »

E hee aa te vaa, e hee aa, e hee aa, e hee aa te vaa o te poì. Ua pao aneiho te vaa.

Ua hua Tanaoa i ùna o te one, kaapee io te ùavai. Enā, e vai nei tenā ùavai, o Vaipae te inoa, kēkē ìma aèaè. Kaapee i èià, kaituto ana.

E ua tihe to īa metaò e hana i te vaa one, e vaa one me he vaa a te tōìki e hana nei. Ua too, ua àve i ùna o te tai, ua tuu. Ua hūtararā te one.

Hua hakaùa īa io te vai, io te ùavai, kaituto hakaùa. To īa kaitutotina, ua metaò īa e hano i te kōkō, me he vaa a te tōìki e hana nei. Ua hano īa, ua pii, ua hana i te vaa kōkō, ua tuu i no he tai, ua àna.

Ua hano i te kāàu fau. E mea ìna manamana to teâ ènata, te peàu o te teào. E, ua àna. Ua too i te kāàu fau, ua pii, ua koi.  E mea ìna manamana to teâ ènata, te teào hoì a te poì kākiu. A koi nei, a koi nei, ua tihe tahipito vaa io te ava i Tahuata.

A, e tahi, e tahi, koàna tēia vaa. Ua too Tanaoa i te tau ènata me i òto, pepaì. Teâ pāîtina : pepaì i tēia, ua ìò e paaoa. Pepaì tītahi, ua ìò e paaoa. Paotū ua ìò e paaoa.  Atii io tēia vaa, atii io tēia vaa me i hua mea te pepaì, ua ìò e paaoa.

A, ua toe te vaa o te tuehine. Tata te ava me i Kiukiu nei, te ava me Ua Huna me Fatu Uku, eīa hoì me tītahi vaa i èià. Hakatu te pepaì te tau ènata. Mea à, ua toe te vaa o te tuehine me te tōète. Koi anatu te vaa o Tanaoa. Ua ìte te tuehine e mate âtou. Ua tata te vaa o Tanaoa. Peàu te tuehine i ùna o Tanaoa :

« Tūtū to ii e tu ù tunane. Umoì òe e haamate ia mātou. »

Aê he èo o Tanaoa.

Ua too i te āhana, u pepaì, ua ìò e paaoa. Ua too i nā iâmutu, pepaì, ua ìò e paaoa. Ua too i te tuehine, pepaì ma te ôpū ; ua ìò te hope ma àò e hope ià, te hope ma ùna e ènata. Oia te inoa ia tātou o Aimauouo, ta te ènata Tahiti e peàu nei e Meherio.

I tēnei, o te poì i èka atu i Hapatoni, ua hana âtou i te rari no Tanaoa i hana nei i te vaa one :

Pēètii te rari :

Tutuaave Tanaoa

Te vaa one te i àvea

Kehuhu i Fatu Uku

Ua pae te miò

I Matautu aè

Aê koàna te hua

I veòtia au

U àvea hēana

Enā tu ù hoe

Te mama te menava

O te tūpāpāù.

 

Oiaa hua tūpāpāù o te ati Meihano, ua ìò mea paaoa. Tēnei, te pāìna i te tuehine, pao paotū, ua koi te vaa o Tanaoa. Koi atu tihe i Fatu Uku. Te peàu hoì te teào.

Ua pō. E aha te kai ? Mea koa, ua ìte īa i te àma i uta : e ahi. Metaò īa, e fiti īa io teâ àma, ua fiti atu. E tahi āhana me te vehine. E mou ànamotua. Te inoa o te vehine o Tahiamatikao.

Ua tihe, ua peàu teâ mou ènata :

« A mai, no te aha òe ? »

 Peàu Tanaoa :

« E hee mai hoì no te tiòhi i tēnei vehine pootu o Meto. »

Peàu nā ànamotua :

« E, enā oìoì to òe hee a tiòhi. A pūpū te fafa. »

Teâ mea e pūpū te fafa, ia peàu tātou i tēnei e kaikai.

Māàma aè i te pōpōuì.

« A kaikai, a kaukau i te vai ! »

A tahi a faì teâ mou kōkooūa :

« O māua nei to òe tupuna. O Tahiamatikao to òe tupuna vehine. Umoì òe e fiti vave. A kaukau te vai, ia pao, a tāpī.

Ua tū hua mou kōkooūa, keèe atu ia âtou. Eīa oia, teâ mou kōkooūa, ua mate atu. Peàu :

« A pīhei. »

Tekao hoì ia tātou, te mea no âua te mana te tuu ia Tanaoa.

Ta te ava kaokao, tāpī ; a, e ènata poèa. Ua fāìu oti te tiòhi to īa mou tupuna ia īa, ua peàu :

« A fiti. Enā koìna i ùna. I tēnei, e ava koìna. Enā, ua tihe te poì koìna i ùna o te tohua. »

Ua fiti Tanaoa i ùna o te tohua, ua òno te ùtu o te pahu. I tēnei, ia peàu tātou e tā i te pahu ta te kākiu e ùtu i te pahu. A, mea kōnini. Te tihetina, ua ìte te mataèinaa i tēnei ènata poèa, o Tanaoanuiameihano.

Ua tihe Tanaoa. Ua mave mai hua poì. Pao, ua koìna.

Peàu Tanaoa :

« Aê ôtou e maìmaì i na ù e ùtu te pahu ? »

Peàu hua poì :

« Oīa ! »

Eīa hua vehine o Meto i uta. Ua ùtu Tanaoa i te pahu. Te tani o te pahu a Tanaoa :

E Meto, e Meto

Kaukau te vai, kaukau te vai

A hooi te toè, a hooi te toè

Homo pia pē, homo pia pē.

Te tani te pahu teâ a Tanaoa. Te ònotia o hua pootu me i uta te mea haatahe te vai, haatahe te vai, homo pia pē, homo pia pē, ua tū, ua hee, tani anatu aa te pahu. À, à, à…Tihe mai i tai. Ua ìte Tanaoa ua tata, ua tuu i te pahu. Ua ìte hua vehine nei me te peàu :

« O ai te ùtu nei i te pahu ? »

Peàu te hoa :

« O au. »

Peàu Meto :

« Aīa, a ùtu ! »

Teâ ùtutina, tani kē anatu.

Peàu Meto :

« Aòè, ua ìte au. »

Ua hua hakaùa hua pootu io te motua me te kui. Ua hua Tanaoa io to īa faè.

Māàma aè pōpōuì, enā hakaùa, ua ùtu. Peàu te mataèinaa ia Tanaoa :

« I tēnei, ia koìna anaè, na òe e ùtu i te pahu. E koìna nei mātou e ùtu nei, aê tihe teâ pootu me i uta. »

E, ua tihe Tanaoa, ua peàu te mataèinaa :

« Tanaoa, na òe e ùtu te pahu, na mātou e haka. »

Eīa te tani o te pahu :

E Meto, e Meto

Kaukau te vai, kaukau te vai

Hooi to tino, hooi to tino

Homo pia pē, homo pia pē.

Te ònotia o hua vehine, ua hee me i uta. Ua ìte Tanaoa ua tata, ua tuu te pahu i tītahi, me he mea i te tau â òmua. Tihe mai hua vehine, ūi hakaùa :

« O ai teâ i ùtu nei i te pahu ? »

Peàu te hoa o īa. Te ùtutina, mea kē anatu, atii te hoa, atii te hoa, e toù â. Te toù o te â, ua tani aneiho ; aê hakaēa te pahu a Tanaoa. Peàu hua vehine :

« O òe tu ù āhana ! »

Ua noho ihoā me Tanaoa, aî hua io te faè, aî hua io nā motua. Ua hee io nā kōkooūa. E toù pō, a tahi a peàu Tanaoa :

« A fiti io to òe mou motua haaâvei. »

Ua fiti… Tihe io nā motua, peàu nā motua :

« Èka òe i hea ? »

Peàu Meto :

« Ua noho au me ta ù āhana. »

« O ai ta òe ahana ? »

« O Tanaoanuiameihano i mau ai te paaoa, te ati Meihano. Tenā ià, e paaoa ati Meihano, no te mea te paaoa e ià, ia titi me te keâ, e tau i no he one.  À, te tuehine o Tanaoa o Aimauouo, hope ià, hope ènata. Ua noho māua me ta ù āhana, o Tanaoanuiameihano. »

« O Tanaoanuiameihano me i hea ? Tanaoanuiameihano, èèè… »

Tīkena i te mata, mau mai ai te ìma, aê tihekaa hakaùa. Mai taki, taki, aê tihekaa hakaùa. I tēnei ua ìte Tanaoa me i tai. Ua hee te vehine io Tanaoa me te peàu atu :

« À, ua ìte òe, te îìma o tu ù kui, aê tihekaa hakaùa. I tu ù peàutina, ua noho tāua, tīkena me te mata ohia i tu ù peàutina o Tanaoanuiameihano ta ù āhana. Mau anaè i te mata, aî tihekaa. »

Peàu Tanaoa :

« A fiti, enā ua tihekaa. »

Fiti atu Meto, ua tihekaa. Ūi hakaùa te kui :

« Iaè à, o Tanaoanuiameihano ta òe āhana ? »

« E, ua noho au me Tanaoanuiameihano. »

« Tanaoanuiameihano ? À, à, à. »

Pepaì i te keo, mau anaè te ìma i te keo. Mai takitaki, aê tihekaa. Kāvii hakaùa, hakaìte i te āhana :

« Aê hoì e tihekaa te îima o to ù kui me i te keo. »

« A fiti ! »

Fiti atu, ua tihekaa. Ūi hakaùa te kui, te toù o te ūitina :

« Iaè à, o Tanaoanuiameihano ta òe āhana ? A, à, à. »

« E, ua noho māua nei. Ta ù āhana nei, o Tanaoanuiameihano. »

Pepaì aneiho i nā pūhā ìma, pipii anaè te ìma. Peàu te moî :

« Aê òe e òno ? To mua te mata. Mau anaè to îima. Te keo, mau anaè. Tenā, èe, mau hakaùa ? Pēhea, o Tanaoanuiameihano tu ù āhana. Aê au i tīkoe. Aê òe i ìte i tenā ? »

Ua hua. Ua hakaìte ia Tanaoa. Peàu Tanaoa :

« A hua, enā ua tihekaa. »

Fiti atu, ua tihekaa. Peàu hakaùa :

« Iaè à, o Tanaoanuiameihano ta òe āhana ? »

« E, ua noho au me Tanaoanuiameihano. »

« Aê māua e maìmaì. Me he mea, e àna te Manoaiata ia īa, e aotahi māua te mea o Tanaoanuiameihano. Me he mea aê àna te Manoaiata ia īa, aê māua e maìmaì o Tanaoanuiameihano. »

E toù inoa o te Manoaiata :  te Manoaiata, te Matuanuirerau, te Pekaaukuà.

Ua pao, ua hua io te āhana teàteào. Peàu te āhana :

« U tihekaa a te ìma ? »

« E. mea a, aê fati o òe Tanaoanuiameihano. Peàu me he mea e àna te Manoaiata ia òe, a tahi âua a fati o òe Tanaoanuiameihano. »

« E huìa te fenua. E, e huìa te fenua. A fiti a peàu i to òe motua me to òe kui, e mou hakaìki, pōpōuì e haakātahi i te mataèinaa i tai i no he one. »

Ua peàu Meto i to īa mou motua :

« Pōpōuì, a hee a tiòhi i te Manoaiata. A haakātahi i te mataèinaa ! »

Aî hee vave te kui. Ua pī te mataèinaa paotū i no he one i tai. A tahi a hee Tanaoa me te vehine. Peàu Tanaoa i ùna o te vehine :

« À, e huìa tēnei fenua. »

requin manoaiata

Ua hee Tanaoa i ùna o tītahi mua àe, e motu keâ i òto o te tai. Mea à, mea tapatapatia :

Te Manoaiata e i hea òe ?

Te Matuanuirerau e i hea òe ?

 

Eīa oia tuua te nutu i Fatu Iva. Pupuhi te tai. U vavaò hakaùa :

Te Matuanuirerau e, i hea òe ?

Te Manoaiata e i hea òe ?

Me te taaàu o te mataèinaa :

E ua tūìa

Te Pekaaukuà

Te tuu i te nutu i Fatu Iva

Ua mau te hiku

i Fatu Uku

Tanaoanuiameihano.

A tahi a àna te mano. Pupuhi te tai. Ua àna te mano :

 

Eīa tu ù hīa

Eīa te hīa o to ù mou motunoai

Ia ìte âtou ia òe.

Ua tū te Manoaiata i ùna, ua haaàna. Ùie, òie, te poì i èià. Enā me Tahiamatikao :

Tanaoanuiameihano

Ua àna te ià.

U ìtea à, e oho aa te ènata me i uta, i èià. U peàu Tanaoa :

U veòa tu ù ià

Te Pekaaukuà

Kake i Tahuai

Tahe i Tahuata

Kake i Ua Pou

Aitititi.

Ua hee. Enā me te rari. Oia nei :

Veòa tu ù ià

Te vetaa nukuài

Tahe i Tahuata

Kake i Ua Pou

Ua hua te kau o te ià

I Hiva Oa

Mate i Fatu Uku

Te mātua no Tiavevau.

Teâ rari, oiaa te teàteào a Tanaoa i ùna o te mano. Veòa tu ù ià o te pekaaukuà.

Ua tiòhi Tanaoa i te mataèinaa, peàu i te vehine :

« A mau òe i tu ù pōkaa hami, oia aneiho e koàna to òe pohoè. No te mea titii te fenua. Ia huì, umoì òe e titii i tu ù pōkaa hami. »

Te veòtina :

Veòa tu ù ià

Te Manoaiata

Te Pekaaukuà

Tahe i Tahuata

Kake i Ua Pou

Ua hua te kau

O te ià i Hiva Oa

Mate i Fatu Uku

A tahi a veò. Te veòtina, i huì ai te fenua. Ua fiti te fenua, ua fiti me nā ènata. Te mataèinaa, ua pao i te mate. Tēnei rari, mea kanahau :

Veòa tu ù ià

Te vetaa nuku ai

Tahe i Tahuata

Kake i Ua Pou

Ua hua te kau

O te ià i Hiva Oa

Mate i Fatu Uku

Te mātua no Tiavevau.

Ua kake te ià, ua kao ma ùna o te tai.  Itititititi, i te ava tōua, no te hakaìte i to òe toa.

Tēnei, ua mate te ià, aê he vai. Eīa âua i ùna o te meòo. A tahi âua a ìte hakaùa i tītahi ahi me he mea a Tanaoa i ìte òmua. O hua mou tupuna o Tanaoa. Fiti âua i èià.

Aê Tanaoa i mate me ta īa vehine. Ua pohoè mai, pohoè i Hiva Oa.

Veòa tu ù ià

Te Pekaaukuà

Tahe i Tahuata

Kake i Ua Pou

Hua te kau

O te ià i Hiva Oa

Mate i Fatu Uku

A tititititi

Mate i Fatu Uku

A tititititi.

 

Ua mate te ià….

© Te Haè tuhuka èo ènana - Académie marquisienne – Pohe/mars 2022

 

Propulsé par CComment